Predavanja i vežbe iz računarstva i informatike za učenike gimnazije

Računarstvo i informatika za učenike gimnazije

1. Razred

2. Razred

3. Razred

4. Razred

 

 

Algoritmi. Grafički simboli

 



 

Def: Pod algoritmom se podrazumeva konačan uređen niz precizno formulisanih pravila kojima se rešava jedan ili čitava klasa problema

Građenje algoritma je u velikoj meri stvaralački proces, koji ne retko zahteva veliko iskustvo i kreativnostpa je stoga nemoguće dati neke opšte recepte za njihovu konstrukciju.

Prvobitno se za opis algoritma koristio tekstualni opis na prirodnom jeziku, ali pošto je takav opis kod složenih problema teško čitljiv, a samim je ivtraganje za greškama mukotrpno, pribegava se preglednijem grafičkom prikazu algoritma - blok (ili algoritamskoj) šemi.

Grafički simboli za pojedine algoritamske korake: 


Algoritam proizvoljne složenosti može biti predstavljen kombinacijom tri bazne strukture: linijske, razgranate i cikličke

Linijskim se nazivaju algoritmi kod kojih se naredbe (ili instrukcije) izvršavaju sekvencijalno jedna za drugom.

Razgranatim se nazivaju algoritmi kod kojih se u zavisnosti od vrednosti logičkih uslova izvršavanje nastavlja jednom od dve grane.

Cikličkim se nazivaju algoritmi koji sadrže niz instrukcija (telo ciklusa) koje se mogu ponavljati više puta. Postoje dve vrste cikličkih algoritama koji se razlikuju po položaju tela ciklusa u odnosu na uslov.



Svaki algoritam mora ispunjavati sledeće zahteve:

definisanost - svaka instrukcija (naredba) algoritma mora biti jednoznačno definisana, ne ostavljajući mesta za proizvoljna i nejasna tumačenja

determinisanost - vrednosti koje se dobijaju u bilo kom (ne početnom) trenutku, jednoznačno su određene vrednostima iz prethodnog trenutka

izvršivost - instrukcija u sastavu algoritma, kako to definiše Knut, je izvršiva ako je u konačnom nizu koraka može izvršiti čovek uz upotrebu olovke i hartije. Na primer, sledeća instrukcija je neizvršiva: "Promenljivoj X dodeliti najveći realan broj manji od 1"

masovnost - je zahtev da algoritam rešava što širu klasu problema, koji se razlikuju samo po ulaznim veličinama. Ulazne veličine se uzimaju iz oblasti koja se naziva "oblast primenljivosti algoritma". Na primer, umesto kreiranja algoritma koji rešava jednačinu 2x+3=0 , treba rešiti opšti slučaj: ax + b =0.

rezultativnost - algoritam mora u konačnom nizu koraka dati tražene rezultate za sve slučajeve za koje je kreiran.

 



 

 

© 2009 Dragoljub Perišić 



 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 



 

 

 

©2017 Dragoljub Perišić